← Svi članci
4 min čitanja

Za fiskalizaciju su prijetili kaznama. Za zakon o transparentnosti plaća – tišina.

Fiskalizacija je stigla na vrijeme, uz kazne do 66.360 eura. Rok za transparentnost plaća prošao je u tišini. Zašto je tako i što možemo napraviti?

Krajem 2025. cijela Hrvatska je trčala. Obrtnici, paušalisti, računovođe, male firme i velike tvrtke tražili su informacijskog posrednika, uspoređivali cijene i učili što su KPD šifre. Rok je bio 1. siječnja 2026. i svi su znali da ga se ne smije propustiti.

Mjesecima prije roka znalo se i koliko košta ako ne stignete: za pojedine prekršaje kazne su sezale do 66.360 eura za firme i do 6.630 eura za fizičke osobe. Na kraju je Porezna poručila da neće biti prekršajnih postupaka za one koji surađuju. Ali do tada to više nije bilo važno. Samo tri tjedna nakon roka u sustavu je bilo više od 300.000 poreznih obveznika.

Prijetnja kaznom bila je dovoljna.

Istodobno je Hrvatska do 7. lipnja 2026. trebala uvesti pravila o transparentnosti plaća. Rok je prošao. Zakon nije donesen, a izmjene Zakona o radu očekuju se tek krajem godine. Oglasi bez plaće i dalje su pravilo, a ne iznimka.

Dva roka, dva pristupa

Kad država nešto treba od građana, rokovi su čvrsti. Zakon se donese, platforma se pokrene, a kazne se objave unaprijed da svi znaju što ih čeka.

Kad je riječ o pravima građana, rokovi postaju fleksibilniji. Zakon je “u izradi”, “u završnoj fazi”, “očekuje se uskoro”. Rok prođe, a posljedica nema.

Fiskalizacija nije bila jednostavna. Bila je to tehnička reforma koja je zahvatila stotine tisuća subjekata, novu infrastrukturu i desetke informacijskih posrednika. Transparentnost plaća traži puno manje: raspon plaće u oglasu i pravo radnika da zna kako se plaće određuju.

Ako se moglo napraviti teže, zašto se ne može napraviti lakše?

Zašto je tako?

Ne mislim da je riječ o lošoj namjeri. Riječ je o tome kako sustav reagira na interese i pritiske.

Država je najbrža kad je riječ o njezinim prihodima. Fiskalizacija znači manje utaje PDV-a i više novca u proračunu. Uz to, financirana je europskim novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a taj novac dolazi s rokovima i uvjetima.

Ne sjede svi jednako za stolom. Poslodavci imaju svoje udruge i glas u izradi zakona, i to je legitimno. Njihove brige oko administracije i rokova su realne. Ali kandidati takav glas nemaju. Nitko ne zastupa osobu koja je potrošila sedam sati na selekciju za posao čiju plaću nije znala.

Problem se ne vidi. Porezna vidi svaki eRačun u stvarnom vremenu. Oglase bez plaće nitko ne prati. Nitko ne broji sate koje kandidati izgube na procesima za poslove koje ne bi prihvatili da su znali brojku. Trošak postoji, ali je raspršen na tisuće ljudi.

Kašnjenje nema jasnu cijenu. Kad država propusti rok za EU direktivu, Europska komisija može pokrenuti postupak, ali to traje godinama. U međuvremenu se ništa ne mijenja.

Dokle će tako biti?

Dok god ne postoji jasan pritisak javnosti i jasne kazne.

Zakon će vjerojatno biti donesen, jer ga Hrvatska mora donijeti. Pitanje je kakav. Hoće li imati jasne kazne ili samo načela? Hoće li ga netko aktivno provoditi ili će se čekati prijave?

Zakon na papiru i zakon u praksi nisu ista stvar.

Što možemo napraviti?

Kao kandidati

  • Pitajte za plaću na početku procesa. To je potpuno legitimno pitanje.
  • Kad možete birati, dajte prednost oglasima s plaćom.
  • Kad zakon stupi na snagu, informirajte se o svojim pravima i koristite ih.

Kao građani

  • Pratite javno savjetovanje na e-Savjetovanjima. Kad se nacrt zakona objavi, komentirajte. Ministarstvo mora odgovoriti na komentare.
  • Razgovarajte o plaćama otvoreno. Što je tema normalnija, to je pritisak veći.

Kao poslodavci

  • Ne čekajte zakon. Stavite raspon plaće u oglas već danas. Dobit ćete manje prijava, ali bolje.
  • Svaki poslodavac koji objavi plaću pokazuje drugima da se može i da to nije problem.

Što bi novi zakon trebao imati

  • Jasne i provedive kazne, jednako jasne kao kod fiskalizacije.
  • Obvezu da plaća bude u samom oglasu, a ne “negdje prije razgovora”. To je jedini način da se i kandidatima i poslodavcima stvarno uštedi vrijeme.

Zato postoji Transparent.hr

Transparent.hr je platforma za oglase za posao na kojoj je plaća vidljiva od početka. Ne želimo čekati zakon da bismo radili ono što bi trebalo biti normalno.

Redovno skupljamo oglase s najpoznatijih platformi i prikazujemo samo one u kojima je plaća navedena. Možete ih filtrirati po grani, gradu i iznosu plaće, a za bruto oglase odmah izračunati neto. Bez registracije i bez newslettera.

Ako ste poslodavac koji već objavljuje plaće, javite nam se. Ako tražite posao, krenite od oglasa koji vam odmah kažu koliko vrijedi vaš rad.

Država je pokazala da može biti brza kad je nešto prioritet. Transparentnost plaća zaslužuje biti jedan od njih.

Stanje zakonodavstva na dan objave: listopad 2026.